Davanje sadake i klanje životinje

Davanje sadake i klanje životinje

] Bosanski – Bosnian – بوسني [

Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz

Prijevod: Senad Muhić

Revizija:

Ersan Grahovac

2013 - 1434

﴿الصّدقة والذّبح﴾

«باللغة البوسنية »

عبد العزيز بن عبد الله بن باز

ترجمة: سناد موهيتش

مراجعة:

أرسان غراهوفاتس

2013 - 1434

Davanje sadake i klanje životinje[1]

Pitanje: Da li je dozvoljeno poklanjanje sevapa umrlome od nekih ibadeta?

Odgovor: Dozvoljeno je poklanjati sevape umrlima od ibadeta za koje imamo argument, kao što je: trajna sadaka, dova, vraćanje duga, hadž i umra (ukoliko je onaj za koga se obavlja hadždž umro ili je bolest tako da nema nade za ozdravljenje). Za ovakva djela postoji dokaz u šerijatu. ﷻ‬ Kur’anu se navodi dokaz o propisanosti dove za žive i umrle muslimane: Oni koji poslije njih dolaze – govore: „Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru naš, ti si, zaista, dobar i milostiv!" (El-Hašr, 10)

Također, Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, veli: „'Kada umre sin Ademov, prestaju njegova djela osim u tri slučaja: trajna sadaka, znanje kojim se drugi koriste i pobožno dijete koje za njega dove upućuje.''[2]

ﷻ‬ drugoj predaji se navodi da je jedan čovjek došao kod Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme i kazao: „Moja majka je umrla, a mislim da je imala želju da podijeli sadaku, pa da li će joj koristiti ako udjelim sadaku za nju?“ Poslanik mu reče: „Da.“ (Muttefekun alejhi)

Također se navodi da je neki čovjek došao Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i upitao: „Da li se i nakon smrti roditeljima može činiti dobročinstvo?“ Poslanik reče: „Da, a to je da im klanjaš dženazu, moliš Allaha da im oprosti, ispunjavaš njihove obaveze nakon njih, lijepo se ophodiš prema njihovim prijateljima, održavaš rodbinske veze.“[3]