×
Pisac je u ovom članku govorio o značenju riječi islam i potrebi čovječanstva za njim te da je on najveća blagodat od Allaha Uzvišenog.

    Islam

    ] Bosanski – Bosnian – بوسني [

    Muhammed b. Ibrahim b. Abdullah Et-Tuvejdžiri

    Prijevod: Senad Crnkić

    2013 - 1434

    ﴿ الإسلام ﴾

    « باللغة البوسنية »

    محمد بن إبراهيم بن عبد الله التويجري

    ترجمة: سناد تسرنكتش

    2013 - 1434

    Islam

    • Islam je: potpuna predaja Allahu s tevhidom, pokoravanje Njemu pokoravajući Mu se, te odricanje od širka i njegovih pripadnika i sljedbenika. Vjera islama se može podijeliti na tri stepena: islam, iman i ihsan, gdje svaki stepen ima svoje ruknove ili sastavne dijelove.
    • Potreba čovječanstva za islamom:

    Čovječanstvo neće osjetiti sreću na dunjaluku niti na ahiretu osim sa Islamom, a njihova potreba za islamom je veća od potrebe za hranom i pićem i vazduhom. I to je najveća Allahova blagodat svojim stvorenjima. Svaki insan je potreban šerijata i vjerozakona, jer se uvijek nalazi između dva pokreta: pokret koji mu donosi korist i pokret koji mu otklanja nedaće, a islam je svjetlo koje mu pojašnjava šta mu šteti a šta koristi, i daje svojim sljedbenicima umnogostručenu nagradu.

    • Razlika između islama, imana i ihsana:

    Kada se pomene islam i iman zajedno, onda se pod islamom misli na vanjska djela tj. pet ruknova ili kako se već zovu islamski šarti. A pod imanom se misli djela nutrine, i to su ruknovi imana ili šest imanskih šartova. Ali kada se pomenu zasebno, svaki obuhvata drugog u imenu i propisu.

    Krug ihsana je veći od kruga imana, a krug imana je veći od kruga islama. Dakle, ihsan je opširniji sa svoje strane, jer obuhvata iman. I rob ne može doći do stepena ihsana osim ako ostvari iman. Ali ihsan je uži sa strane ljudi i pripadnika, jer su oni dio ljudi od pripadnika imana. Dakle, svaki muhsin je mu'min, ali nije svaki mu'min muhsin.

    Iman je opširniji od islama sa svoje strane, jer obuhvata islam, te rob ne može doći do stepena imana osim ako ostvari islam. Isto tako, iman je uži i poseban sa strane pripadnika i ljudi, jer pripadnici imana su grupa i dio pripadnika islama. Dakle, svaki mu'min je musliman, ali nije svaki musliman mu'min.

    • Razlika između islama, kufra i širka:

    Ko se pokori i preda Allahu Jedinom, taj je musliman, a ko se preda Allahu i nekom mimo Njega, taj je mušrik. A ko se ne preda Allahu, taj je kafir inadžija.

    Kufr ili nevjerstvo je negacija i poricanje Gospodara u potpunosti.

    Širk je omalovažavanje Gospodara svijetova time što Mu se pripiše drug.

    Kufr je gori od širka, jer u širku postoji priznanje Gospodara kao i priznanje druga, dok je kufr negacija Gospodara. Ova dva imena, kufr i širk, kada se pomenu zajedno u ajetu ili hadisu, imaju posebna značenja, a kada se pomenu različito na dva mjesta, tada jedan obuhvata i drugog u imenu i propisu.

    • Najveća blagodat:

    Najveća blagodat koju je Allah dao čovječanstvu jeste blagodat islama, a Kur'an je najčasnija knjiga koju je Allah u nasljedstvo dao kome hoće od svojih izabranih stvorenja, kao što kaže Allah Uzvišeni:

    „Mi ćemo učiniti da Knjigu poslije naslijede oni Naši robovi koje Mi izaberemo; biće onih koji će se prema sebi ogriješiti, biće onih čija će dobra i loša djela podjednako teška biti, i biće i onih koji će, Allahovom voljom, svojim dobrim djelima druge nadmašiti - za to će veliku nagradu dobiti.“ (Fatir, 32)

    Allah Uzvišeni je ovaj ummet, kojem je Knjigu u nasljedstvo dao, podijelio na tri vrste: ko je sebi nepravdu učinio, oni čija djela budu jednaka te koji prednjače u dobru.

    Onaj koji čini sam sebi nepravdu je pokoran Allahu sada, a sutra ne, te miješa dobra i loša djela. A u ajetu je počeo sa njim da ne bi izgubio nadu, te ispoljavajući Allahovu blagodat prema njemu, jer su takvi od najbrojnijih stanovnika Dženneta.

    Čija djela budu jednaka su oni koji obavljaju vadžibe i klone se harama.

    Oni koji prednjače u dobru su koji obavljaju vadžibe, ostavljaju harame i približuju se Allahu sa svime što im je On naredio od farzova i nafila. ﷻ‬ ajetu ih je spomenuo zadnje kako se ne bi zadivjeli svojim djelom pa propali i jer su takvi najpreči od ljudi da uđu u Džennet koji je kasnije pomenut u drugom ajetu.

    Najviše stanovnika Dženneta će biti nepravednici prema sebi, a najmanje onih koji prednjače u dobru.

    Allah je obećao ulazak u Džennet svakoj od ove tri skupine rekavši: „Edenske perivoje u koje će ući, u kojima će se zlatnim narukvicama, biserom ukrašenim, kititi, a haljine će im, u njima, od svile biti.“ (Fatir, 33)