×
U ovom članku autor govori o definiciji znanja, njegovoj vrijednosti, vrijednosti traženja znanja, vrijednosti pozivanja na pravi put, obaveznosti dostavljanja znanja, kazni za skrivanje znanja, kazni za laž na Allaha i vrijednosti halki znanja.

    Poglavlje o znanju

    ] Bosanski – Bosnian – بوسني [

    Muhammed b. Ibrahim et-Tuvejdžiri

    Prijevod:

    Senad Muhić

    Revizija:

    Ersan Grahovac

    2014 - 1435

    ﴿كتاب العلم﴾

    « باللغة البوسنية »

    محمد بن إبراءهيم التويجري

    ترجمة:

    سناد موهيتش

    مراجعة:

    أرسان غراهوفاتس

    2014 - 1435

    Poglavlje o nauci

    'Ilm (znanje) je istinska spoznaja nečega onakvim kakvo ono jeste. To biva unišenjem informacija u srce.

    'Amel (postupanje) je praktikovanje znanja koje se srcem spoznalo, poput uzimanja abdesta, obavljanja namaza, lijepog ponašanja, itd.

    Najvrijednije znanja i najveća spoznaja je spoznaja Allaha Uzvišenog, Njegovih osobina, vjere i propisa.

    Najljepši ukras kojim se čovjek može okititi jeste znanje čija je spoznaja obavezujuća za svakog muslimana, a to je i tematika koja će se obrađivati u ovom poglavlju.

    Vrijednost znanja

    Allah Uzvišeni veli: O vjernici, kada vam se kaže: „Načinite mjesta drugima tamo gdje se sjedi.“, vi načinite, pa i vama će Allah mjesto načiniti; a kad vam se rekne: „Dignite se.“, vi se dignite, i Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. A Allah dobro zna ono što radite. (El-Mudžadela, 11.)

    Osman, radijjallahu 'anhu prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Među vama su najbolji oni koji Kur'an uče i njemu druge podučavaju.“[1]

    Vrijednost izučavanja, a ono biva prije govora i djelovanja

    Uzvišeni Allah veli:

    1. Znaj da nema drugog boga osim Allaha i traži od Allaha oprosta za sebe, a i za vjernike i vjernice. Allah zna gdje se krećete i gdje boravite. (Muhammed, 19.)

    2. I reci: „Moj Gospodaru, znanje mi povećaj!” (Taha, 114.)

    Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Ko od vjernika otkloni jednu od dunjalučkih teškoća, Allah će od njega otkloniti jednu od ahiretskih teškoća, ko olakša onome ko je u teškom stanju, i Allah će olakšati njemu na dunjaluku i na Ahiretu, ko sakrije sramotu muslimana na ovome svijetu, Allah će sakriti njegovu sramotu na ovome i na onome svijetu. Allah pomaže svome robu sve dok rob pomaže svome bratu. Ko krene putem traženja znanja, Allah će mu olakšati put do Dženneta.“[2]

    Vrijednost onih koji pozivaju ka dobru

    Uzvišeni Allah veli: A ko govori ljepše od onog koji poziva ka Allahu, radi dobra djela i govori: „Ja sam musliman.“ (Fussilet, 33.)

    Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Ko poziva ka dobru ima istu nagradu kao i onaj koji ga slijedi, ne umanjujući pri tome nagradu onome ko poziva. Ko poziva u zlo ima isti grijeh kao i onaj koji ga slijedi, ne umanjujući pri tome grijeh onoga ko poziva u njega.“[3]

    Obaveznost dostavljanja znanja

    Uzvišeni Allah kaže: Ovo je obznana ljudima, kako bi se opomenuli i kako bi spoznali da nema drugog boga osim Allaha i da bi pouku primili oni koji su razumom obdareni. (Ibrahim, 25.)

    Od Ebu Bekreta se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na oprosnom hadždžu kazao: „Neka onaj koji je prisutan dostavi onome ko je odsutan, jer može biti da onaj kojem se dostavlja, bolje razumije od onoga ko dostavlja.“[4]

    Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Prenesite od mene pa makar jedan ajet i prenosite bez problema kazivanja o Sinovima Israilovim, a onaj ko namjerno slaže na mene neka pripremi sebi mjesto u Vatri.“[5]

    Kazna za onoga ko skriva znanje

    Allah Uzvišeni kaže: One koji budu tajili jasne dokaze, koje smo Mi objavili, i pravi put, koji smo Mi u Knjizi ljudima označili, njih će Allah prokleti, a prokleće ih i oni koji imaju pravo da proklinju. Oprostiću samo onima koji se pokaju i poprave i to jasno ispolje, a Ja primam pokajanje, i Ja sam milostiv. (El-Bekare, 159-160.)

    Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Ko bude o nečemu upitan, pa svoje znanje o tome prekrije, Allah će ga na Sudnjem danu obući u odjeću od Vatre.“[6]

    Kazna za onoga ko u nečije drugo ime mimo Allahovog traži znanje

    Ebu Hurejre prenos da je Poslank, sallallahu alejh ve sellem, kazao: „Doista, prvi čovjek kome će biti presuđeno na Sudnjem danu je čovjek koji je preselio kao šehid. Doći će se s njim, upoznat će se sa svojom blagodati i on će je upoznati, a zatim će mu se reći: 'Šta si uradio s ovom blagodati?' Odgovorit će: 'Borio sam se radi Tebe sve dok nisam poginuo!' Reći će: 'Lažeš. Naprotiv, borio si se da se kaže: „Kako je hrabar.“, pa to se i reklo.' Zatim će narediti da se ovaj odvuče na svome licu i baci u Vatru. I čovjek koji je sticao znanje i njime podučavao druge, i učio Kur'an. Doći će se s njim, upoznat će se sa svojom blagodati i on će je upoznati a zatim će mu se reći: 'Šta si uradio s ovom blagodatima?' Odgovorit će: 'Sticao sam znanje i podučavao njemu i učio Kur'an samo radi Tebe!' Reći će: 'Lažeš. Naprotiv, sticao si znanje kako bi se reklo: -Kako je učen- i učio si Kur'an kako bi se reklo: -On je karija, učač-, pa to je i rečeno.' Zatim će narediti da se ovaj odvuče na svome licu i baci u Vatru. I čovjek kome je Allah dao izobilje, mnogo mu podario od svakog imetka. Doći će se s njim, upoznat će se sa svojom blagodati i on će je upoznati a zatim će mu se reći: 'Šta si uradio s ovom blagodati?' Odgovorit će: 'Nisam ostavio nijedan put na kojem Ti voliš da bude udijeljeno a da ja nisam i udijelio na njemu samo radi Tebe!' Reći će: 'Lažeš. Naprotiv, to si radio samo da se kaže: -Kako je darežljiv-, pa to se i reklo. Zatim će narediti da se ovaj odvuče na svome licu i baci u Vatru.“[7]

    Kazna za onoga ko izmšlja laž na Allaha iPoslanka, sallallahu alejhi ve sellem

    Allah Uzvšen kaže:

    1. A ko je nepravedniji od onoga ko izmšlja laž da bi ljude bez znanja na krivi put odvodio, a Allah neće ukazati na pravi put narodu koji je nepravedan. (El-En'am, 144)

    2. Ne govorite neistine jezicima svojim: Ovo je dopušteno, a ovo je zabranjeno, da biste tako o Allahu neistine iznosili. Oni koji o Allahu govore nesitine neće uspjeti, kratko će uživati i njih će strašna patnja čekati. (En-Nahl, 116-117)

    Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Ko na mene namjerno slaže neka sebi pripremi mjesto u Vatri.“[8]

    Vrijednost onoga ko uči i druge podučava

    Allah Uzvšeni kaže: Nezamislivo je da čovjek kome Allah da knjigu i znanje i vjerovjesnštvo – pslije rekne ljudima: Klanjajte se meni, a ne Allahu! – nego: Budite Božji jer vi Knjigu znate i nju proučavate! (Alu imran, 79.)

    Ebu Musa prenos da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Primjer upute i znanja, s kojima me je Allah poslao, jeste kao primjer (obilne) kiše koja padne na zemlju (različite kvalitete). Dobra (plodna) vrsta zemlje primi vodu, te iz nje izraste bujna trava i bilje. Neplodna zemlja primi i zadrži vodu, pa Allah od nje da korist ljudima, te je oni piju, poje (stoku) i (zalijevaju) biljke. (Treća vrsta) jesu doline i ponori koji, niti vodu zadržavaju, niti na njima trava raste. To je primjer onoga koji je podučen i upućen u spoznaju vjere Allahove i koji se okoristio onim s čime me je Allah poslao, pa ga je spoznao i (druge) podučavao, kao i primer onoga koji zbog toga nije ni glavu podigao i nije prihvatio Allahovu uputu s kojom sam poslat.“[9]

    Abdullah b. Mesud prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Ne smije se zavidjeti osim u dva slučaja: čovjeku kojem je Allah podario imetak pa ga on udjelio pomagajući istinu i čovjeku kojem je Allah podario mudrost (znanje) pa ga on slijedi i druge njemu podučava.“[10]

    Podizanje i nestanak znanja

    Enes prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Među predznake Sudnjeg dana ulaze: nestanak znanja, pojava neznanja, rasprostranjenost bluda, konzumiranje alkohola, nestanak muškaraca, a ostanak žena, tako da će na jednog muškarca biti pedeset žena.“[11]

    Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Allah neće uzimati (uzdići) znanje tako što će ga čupati iz srca ljudi, nego će ga uzdići uzimajući (usmrćujući) učenjake, tako da kada ne bude učenjaka, ljudi će pitati neznalice, a oni će svojim neutemeljenim odgovorima sami sebe, a i druge odvoditi u zabludu.“[12]

    Vrijednost razumijevanja vjere

    Allah Uzvišeni kaže: Da li je onaj koji u noćnim satima u molitvi vrijeme provodi, padajući licem na tle i stojeći, strahujući od onoga svijeta i nadajući se milosti Gospodara svoga…? Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju! (Az-Zumar, 9)

    Muavija prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Kome Allah želi dobro poduči ga propisima vjere. Allah daje, a ja sam Kasim. ﷻ‬ mome ummetu će uvijek biti skupina koja će jasno ispoljavati istinu i nimalo im neće nauditi oni koji im se suprostave i tako će biti do Sudnjeg dana.“[13]

    Osman prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Najbolji među vama su oni koji Kur'an uče i njemu druge podučavaju.“[14]

    Vrijednost mjesta gdje se čini zikr

    Na ovome svijetu postoje dvije džennestke bašče. Jedna se nalazi u džamiji Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a druga postoji u svakom mjestu i vremenu.

    Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Između moje kuće i minbere u mojoj džamiji nalazi se jedna od džennetskih bašči, a moj minber stoji na vrelu Havd.“[15]

    Ebu Hurejre i Ebu Seid prenose da je Poslanik, sallallahu aeljhi ve sellem, kazao: „Kada god skupine vjernika sjedne s ciljem spominjanja Allaha, meleki ih obujme krilama, na njih se spusti milost i prekrije ih smiraj, a Allah ih spomene kod onih koji su kod Njega.“[16]

    Enes b. Malik prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Kada budete prolazili pokraj džennetskih bašči zastanite. Rekoše: 'A šta su to džennetske bašče?' Poslanik reče: 'To su mjesta na kojima se spominje Allah.'“[17]

    [1] Bilježi Buharija, br. 5027.

    [2] Bilježi Muslim, br. 2699.

    [3] Bilježi Muslim, br. 2674.

    [4] Bilježe Buharija, br. 67., i ovo je njegova verzija, i Muslim, br. 1679.

    [5] Bilježi Buharija, br. 3461.

    [6] Hadis je hasen sahih, a prenose ga Ebu Davud, br. 3657., i ovo je njegova verzija, i Tirmizi, br. 2649.

    [7] Bilježi Muslim, br. 1905.

    [8] Blježe Buharija, br. 110., Muslim, br. 3., i ovo je njegova verzija.

    [9] Bilježe Buharija, br. 79., i ovo je njegova verija, i Muslm, br. 2282.

    [10] Bilježi Buharija, br. 73., i ovo je njegova verzija i Muslim, br. 816.

    [11] Bilježe Buharija, br. 81., i Muslim, 2671., i ovo je njegova verzija.

    [12] Bilježe Buharija, br. 100, i ovo je njegova verzija, i Muslim, br. 2673.

    [13] Bilježe Buharija, br. 3116, i ovo je njegova verzija, i Muslim, br. 1037.

    [14] Bilježi Buharija, br. 5027.

    [15] Bilježe Buharija, br. 1196., i Muslim, br. 1391.

    [16] Bilježi Muslim, br. 2700.

    [17] Hadis je dobar, a bilježe ga Ahmed, br. 12551., i Tirmizi, br. 3510.