Dobrovoljni post

Dobrovoljni post

] Bosanski – Bosnian – بوسني [

Muhammed ibn Ibrahim et-Tuvejdžiri

Prijevod: Mr. Hakija Kanurić

Revizija:

Senad Muhić

Ersan Grahovac

2013 - 1434

﴿ صوم التطوع﴾

« باللغة البوسنية »

محمد بن إبراهيم التويجري

ترجمة: م. هاكيا كانوريتش

مراجعة:

سناد موهيتش

أرسان غراهوفاتس

2013 - 1434

Opis Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, dobrovoljnog posta

1 – Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: „Vjerovjesnik, alejhissalatu vesselam, nikad nije postio mjesec u cijelosti osim ramazana. Nekada bi toliko dobrovoljno postio da bi čovjek rekao: 'Tako mi Allaha, neprestano posti.', a nekada toliko dugo ne bi postio dobrovoljni post da bi čovjek rekao: 'Tako mi Allaha, nikako ne posti.'“ (Muttefekun 'alejh; bilježi Buharija, br. 1971., a ovo je njegova verzija, i Muslim, br. 1157.)

2 – Prenosi se od Humejda da je čuo Enesa, radijallahu anhu, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je znao u jednom mjesecu ostavljati dobrovoljni post tako da bi pomislili da u tom mjesecu nije postio, a nekada bi toliko dobrovoljno postio da bi ljudi pomislili da nikako ne ostavlja dobrovoljni post. Također, kad god si ga htio vidjeti noću da klanja, mogao si, i kad god si ga htio vidjeti noću da spava, mogao si.“ (Bilježi Buharija, br. 1972.)

Dobrovoljni post kroz uputu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

Dobrovoljni post Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, može se klasificirati u tri vrste:

Prva vrsta je post na kojeg je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao i sam ga kontiunirano praktikovao, poput posta tri dana u svakom mjesecu i posta desetog dana muharema (dana Ašure).

Druga vrsta je post na kojeg je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao i sam ga mnogo praktikovao, poput posta mjeseca ša'bana.

Treća vrsta je post na kojeg je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao ali nije prenešeno da je na takav način postio, zbog zauzetosti ili drugog opravdanja, poput posta šest dana ševala, posta ponedjeljkom i Davudovog posta, te posta mjeseca muharema.

Naša dužnost je biti pokoran Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i lijepo se za njim povoditi, u njegovim riječima, djelima i moralu. Uzvišeni Allah kaže: „Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu, i koji često Allaha spominje.“ (El-Ahzab, 21.)

Vrste propisanog posta

Dvije su vrste propisanog posta:

Prva: obavezni post, poput posta mjeseca ramazana, zavjetnog posta, te posta kojim se iskupljuje za: prekršenu zakletvu, ubistvo greškom, zihar[1] ili iskup za prekid posta spolnim odnosom u toku ramazanskog dana.

Druga: dobrovoljni post, koji se opet dijeli na dvije vrste: opći i posebni. Sve vrste dobrovoljnog posta nisu na istom stepenu, nego su neke pritvrđenije od drugih.

ﷻ‬ dobrovoljnom postu je veliki sevap, povećanje nagrade i nadomještaj za eventualne nedostatke i manjkavosti u obaveznom postu. ﷻ‬ njemu je korist srcu i tijelu, radost zbog iftara i sevapa te sigurnost i zaštita udova muslimana tokom cijele godine.

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Uzvišeni Allah kaže: 'Svako djelo sina Ademovog pripada njemu, osim posta. Post, doista, Meni pripada i Ja ću za njega posebno nagraditi!' Post je štit. Kada neko od vas posti neka ne govori ružnim i prostim govorom, a ako ga neko bude vrijeđao ili fizički napadao, neka kaže: 'Ja sam čovjek koji posti.' Tako mi Onog u čijoj ruci je Muhammedova duša, doista je miris koji se širi iz usta postača ljepši kod Allaha od mirisa miska. Postač ima dvije radosti: kada se iftari raduje se, i kada bude sreo svog Gospodara radovaće se svom postu.“ (Muttefekun alejh, bilježe ga Buharija, br. 1904., i Muslim, br. 1151.; a ovo je Buharijina verzija;)

Oblici dobrovoljnog posta

Četiri su oblika propisanog dobrovoljnog posta:

1 – Post koji se ponavlja ponavljanjem dana, poput Davudovog posta kojim se jedan dan posti, a drugi ne.

2 – Post koji se ponavlja sedmično, a to je post ponedjeljkom.

3 – Post koji se ponavlja mjesečno, a to je post tri dana u svakom mjesecu.

4 – Post koji se ponavlja godišnje, a to je post na dan Arefata, deseti dan muharema, šest dana ševala, prvih devet dana zul-hidždžeta, post većine dana Allahovog mjeseca muharema i post većine dana šabana.

Vrste dobrovoljnog posta

Dobrovoljnog posta ima osam vrsta, a to su:

Prva: najbolji oblik dobrovoljnog posta je način na koji je postio Allahov poslanik Davud, alejhisselam, jedan dan je postio, a drugi ne.

Druga: najvredniji post nakon posta mjeseca ramazana je post Allahovog mjeseca muharema, a najpritvrđeniji je post desetog dana muharema, a zatim deveti. Postom desetog dana muharema se iskupljuju grijesi prethodne godine. Pohvalno je postiti deveti, a zatim deseti dan muharema, kako bi se razlikovali od Jevreja koji poste samo deseti dan.

Od Ebu Hurejre, radijallahuanhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Najbolji post nakon ramazana je post Allahovog mjeseca muharema, a najboli namaz nakon strogo propisanog (farz namaza) je noćni namaz!“ (Bilježi Muslim, br. 1163.)

Treća: post šest dana ševala. Ebu Ejjub, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko isposti ramazan, a zatim to uslijedi postom šest dana ševala, kao da je postio sve dane u godini.“ (Bilježi Muslim, br. 1164.) Bolje je da se ti dani ševala poste uzastopno, a dozvoljeno je i razdvojiti ih.

Četvrta: post tri dana u svakom mjesecu. Ko posti tri dana u mjesecu kao da posti sve dane u godini. Sunnet je da to budu bijeli dani, a to su trinaesti, četrnaesti i petnaesti dan svakog lunarnog mjeseca. Također je dozvoljeno postiti ova tri dana na početku ili na kraju mjeseca. Od Muaze el-'Adevije prenosi se da je rekla: „Pitala sam Aišu, radijallahu 'anha: 'Da li je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio svakog mjeseca tri dana?', pa je odgovorila: 'Da.' Ja sam je ponovo upitala: 'Koje dane u mjesecu je postio?', pa je odgovorila: 'Nije obraćao pažnju koje dane u mjesecu posti.'“ (Bilježi Muslim, br. 1160)

Peta: post devet dana na početku mjeseca zul-hidždžeta. Najvredniji od tih dana je deveti dan, a to je dan Arefata. Taj dan je propisano postiti onom ko nije na hadždžu. Postom tog dana iskupljuju se grijesi prethodne i naredne godine. Dakle, post tog dana iskupljuje grijehe počinjene u dvije godine.

Šesta: post na Allahovom putu. Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, kaže: „Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: Ko posti jedan dan na Allahovom putu, Allah od vatre udalji njegovo lice sedamdeset godina.“ (Muttefekun alejh, bilježe ga Buharija, br. 1969.; i Muslim, br. 1156., a ovo je Buharijina verzija)

Sedma: mustehab je što više postiti u mjesecu ša'banu, počevši od početka mjeseca. Od Aiše, radijallahu anha, se prenosi da je rekla: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je nekada toliko postio dobrovoljnim postom da bi ljudi kazali: 'Ne prekida post.', a nekada je toliko izostavljao dobrovoljni post da bi rekli: 'Ne posti nafilu.' Nisam vidjela da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u potpunosti postio cijeli mjesec osim ramazana, i nisam ga vidjela da u jednom mjesecu toliko posti kao u ša’banu." (Muttefekun 'alejh, bilježi ga Buharija, br. 1969., i Muslim, br. 1156.; a ovo je Buharijina verzija.)

Osma: post ponedjeljkom u svakoj sedmici. Prenosi se od Ebu Katade el-Ensarija, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o svom postu, te je, između ostalog, upitan o postu jednog dana i ostavljanju posta narednog dana, pa je odgovorio: „To je post mog brata Davuda, alejhisselam.“ Upitan je o postu ponedjeljkom, pa je rekao: „To je dan u kojem sam rođen i dan u kojem sam postao poslanik.“ Upitan je o postu na dan Arefata, pa je rekao: „To je iskup za predhodnu i narednu godinu.“ Upitan je o postu Ašure, pa je rekao: „To je iskup za predhodnu godinu.“ (Bilježi Muslim, br. 1162.)

Putniku je pohvalno postiti na dan Arefata i Ašuru – deseti muharem, kako bi postigao sevap posta tih dana, jer vrijeme tog posta će promaći. Međutim, hadžiji nije propisano da posti na dan Arefata povodeći se u tome za Allahovim Poslanikom, i kako bi bio tjelesno jači pri obavljanju hadždžskih obreda.

Propis posta subotom i nedjeljom

Subotom i nedjeljom je pohvalno postiti, jer ti dani su praznik višebošcima, te se njihovim postom potvrđuje suprotnost mušricima i razlika od njih.

Dane koje je haram postiti

1 – Haram je postiti na dan ramazanskog i kurban bajrama, zatim dan u kojem se sumnja u početak ramazan, a to je trideseti dan ša'bana ako se time želi postiti iz opreznosti da je možda nastupio ramazan, te dane tešrika (jedanaesti, dvanaesti i trinaesti dan zul-hidždžeta) osim hadžiji koji obavlja hadždž kao mutemetija ili karin, a nije u stanju prinijeti žrtvu. Njemu je dozvoljeno postiti dane tešrika. Također, haram je postiti sve dane u godini.

2 – Haram je postiti posebno u mjesecu redžebu mimo drugih mjeseci, jer poseban post u tom mjesecu je od obilježja džahilijjeta. Ako se, pak, pored tog mjeseca posti u drugim mjesecima onda nema smetnje da se posti i u redžebu.

3 – Ženi nije dozvoljeno postiti dobrovoljni post u prisustvu njenog muža, osim uz njegovu dozvolu. Što se, pak, tiče posta mjeseca ramazana i napaštanja obaveznog posta kada vrijeme već postane skučeno, tada žena posti bez dozvole muža.

Propis posta šest dana ševala prije nego se naposti propuštani post

Ko bude dužan napostiti propuštane dane ramazana, te posti šest dana ševala prije nego naposti propuštane dane, neće postići spomenutu nagradu. Naprotiv, dužan je dati prednost obaveznom postu nad dobrovoljnim, tako da prvo upotpuni post ramazana, a zatim to proprati postom šest dana ševala kako bi postigao obećanu nagradu.

Propis prekidanja dobrovoljnog posta

Ko zaposti dobrovoljni post, te odluči da post prekine, dozvoljeno mu je post prekinuti, i nije dužan taj dan napostiti. Međutim, ne treba prekidati dobrovoljni post osim ako time želi nešto ispravno ostvariti. Dobrovoljni post dozvoljeno je zanijetiti nakon nastupanja sabahskog vremena i u toku dana (ako se prije toga ne učini nešto što kvari post, poput jela).

Aiša, radijallahu anha, je kazala: „Jednog dana Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uđe kod mene i upita:' Ima li kod vas bilo šta (od hrane)?' Rekoh: 'Ne.', a on reče: 'Ja, onda postim.' Zatim je drugog dana došao kod nas pa smo rekle: 'Allahov poslaniče, poklonjen nam je hajs (vrsta hrane).', a on reče: 'Pokaži mi ga, doista sam osvanuo posteći.' Pa je zatim jeo.“ (Bilježi Muslim, br. 1154.)