×
Lislaam woni diine jom binɗe

En puɗɗorii Innde Alla jom yurmeende huuptodinnde jom yurmende heeriinde.

Lislaam woni diine jom binɗe

Hombo woni jooma?

Ngal woni naamnal ɓurngal mawnude e ngonka ; te ko kamngal woni naamnal ngal neɗɗo ɓuri fotde anndude jaabowol hengal.

Joom men woni takɗo asmanuuji e leyɗeele, ko kaŋko jippini e asmaan ndiyam, o yaltini heen ɓesnooje e leɗɗe ngam wona nguura men, e nguura wonan´de kulle ɗeeɗe ñaamaten.Ko Alla woni takɗo men o tagi jipnaaɓe men, o tagi kala huunde, ko kaŋko woni takɗo jamma e ñalawma, o waɗi jamma dumunna ɗoyngol e fooftere, o waɗi ñalawma dumunna ɗaɓɓere nguura e nguurndam.Ko kaŋko woni eeltanɗo men naange e lewru e koode e maaje, o eeltani men kulle ɗee heɗen ñaama e majje heɗen naftoro kosameeje e cukuli majje.

Hol ɗiin ngoni mbaadiiji joom binɗe ?

Joomiraaɗo kaŋko woni takɗo tagoore, kaŋko woni peewnoowoɓe fa`ade e goonga e peewal, ko kaŋko woni jaanoowo fiyaakuuji denndaagal tagooje, kaŋko woni garsoginoowoɗe, kaŋko woni jeyɗo denndaagal ko woni e nguurndam aduna e laakara, tee ko kaŋko laami kala huunde, kala ko wona kañum ko jey mum.Ko Alla woni guurɗo mbo maayata te o ɗaanotaako, ko kaŋko woni dariiɗo mbo gannuɗa e yamiroore mum kala guurɗo daroto, ko kaŋko woni mbo yurmeende mum huɓtodini fof, te ha huune suuɗaaki ɗum wona ko woni e leydi wona kadi ko woni e asmaan .Alaa ko nandi e makko, kaŋko woni jioowo o nanoowo o, o woni ko dow asmanuuji makko, ko jondaniiɗo e tagoore makko, te tagoore nde kala na hatojini e makko, o jillondirta e tagoore makko, te hay huunde e tagoore makko jillondirta e hoore mum mbo senaande e toowngu woodanii ɗum.Joomiraaɗo ko kaŋko woni tagɗo ndee ɗoo winndere nde ceedoto ɗen wondu nde e njuɓɓudi mayre fotondirndi, ndi luurdata , foti ko njuɓɓudi ɓanndu neɗɗaŋke wolla kullel, wolla ko njuɓɓudi ngonko¹ taariiɗo men gila e naange mum, ha e koode mum e denndaagal tafanɗe nɗeen tagooje.

Kala ko rewatee ko jiida Alla joganaaki hoore mum hay nafoore wootere, wona kadi lor , ko hono fooɗirat nafoore , wolla duña lor wonan´de oon dewoowo ɗum² .

Ho mbo hakke joomen jogii e men?

Hakke mum e denndaagal yimɓe woni yooɓe ndew ɗum kaŋko gooto ɓe mbaasa ɗum waddude hay huunde, ɓe ndewata ko alda Alla wolla mbadda ɗum e goɗɗum wona: neɗɗo wona haaƴere, wona kadi maayo wona kadi goɗɗum ko foofata wona kadi hoodere wona kadi huunde woɗde, ko woni kay ɓe mbaɗat rewde allo nde laɓɓine wona`de ALLO jom binnde .

Ho mbo hakke yimɓe njogii e jommu'en?

Ayno hakke yimɓe e Alla woni nde o okkataɓe nguurndam moƴƴam ngon´duɗam e hoolaare e jam e deeƴre ɓernde e weluya, to laakara o naatnaɓe Aljanna mbo neema ƴiiɓɗo e duumongol cay, siko ɓe ngoopi ɗum ɓe luutndii yamiroore mum o waɗ e nguurndam maɓɓe malkiseede e toskere, hay soɓe cikki won´de koy malu e fooftere ɓe ngoni, to laakara kadi o naatnaɓe jayngol ngol ɓe njaltata, tee na woodaani ɓe leɓte ñiiɓɗe e duumongol cay.

Hol faandaare e gootgol men? e ko taki tageɗen?

Ayno joomiraaɗo tedduɗo o habriimen won´de o tagirimen ko faandaare teddu nde, ndeen woni nde ndewaten mbo kaŋko gooto, te en mbaddataa mbo e haydara, o fawimen wuurnude leydi e moƴƴere e feewnude. Kala oon dewɗo mbo wona joomum tagɗo ɗum o, oon de anda faandaare nde takra, te kadi o daronaaki ko waɗɗi ɗum ko feede takɗo ɗum mum, Kala bonnuɗo e dow leydi oon anda gollal ngal o fawa.

Holno ndewraten joom men ?

Ayno joomiraaɗo jom manngu o tagaanimen o woppimen ngon ɗen welsindaaɓe, te o waɗaani nguurndam men fijirde, kono o suɓi e yimɓe nulaaɓe feede leƴƴi maɓɓe, ɓe ngoni ɓurɓe timmunde jikkuuji e yimɓe fof, ɓurɓe laaɓde pittaali e ɓerɗe. O jippini e maɓɓe ɓataakeeji makko, o soomi e majji kala ko waɗɗi e yimɓe anndude ɗum e joomiraaɗo mawɗo o, e ko faati e ummitogol yimɓe ñalawma darnga, ñalawma hasboore e njoɓdi.Nulaaɓe njottini leƴƴi maɓɓe, holno ɓe ndewirta joomumen, ɓe laɓɓinaniɓe mbaadiiji dewe Alla, kam e waktuuji e njoɓdiiji majje aduna e laakara, ɓe ndeentiniɓe geɗe ɗe joommumen karmini e maɓɓe gila e ñaamateeɗe e jarateeɗe haay dewle, ɓe kucciniɓe e jikkuuji tedduɗi, ɓe kaɗiɓe jikkuuji ñingaaɗi.

Hol diine jaɓaaɗo to joomiraaɗo jom mangu o ?

Diine jaɓaaɗo to Alla oon woni: lislaam, oon woni diine mbo annabaaɓe fof njottini, te ñalawma darnga Alla jaɓata diine goɗɗo mbo wona oon, kala diine goɗɗo mbo yimɓe njaggi mbo wona diine lislaam oon ko mbo meere, mbo nafata joomum, te mbo wonata ko malkisaare e makko aduna e laakara.

Ko woni dosɗe o diine (lislaam) e jookli mum?

oo diine ko Alla newnanimo maccuɓe mum, ɓuri mawnude e jookli hemo ko nde ngooŋɗinta Alla joomiraawo dewateeɗo, ngooŋɗina malaykaaji mum e defte mum e nulaaɓe mum, e ñalawma darnga e hoddiro, ceedoɗa won´de alaa dewateeɗo e goonga mbo wona Alla, won´de muhammadu ko nulaaɗo Alla, ñiiɓna juulde, tottira askal, so tawi aɗa jogi jawdi ndi askal waɗɗi, koora lewru koorka, lewru wooturu kala hitaande, kajjoya suudu kaaba ɓooyndu ndu, ndu annabi Ibrahiima mbo kisal Alla woni e mum mahno e yamiroore joommum, so tawi a hattani laawol fa´ade toon.Ndeenoɗa ko Alla harmini e dow ma gila e waddude Alla e goɗɗum e warde fittaandu e jin´de e ñaamde jawdi ndi dagaaki , So tawi a gooŋɗini Alla ngolluɗa ɗeeɗo dewe ALLO, ndeeniɗa ɗee karminaaɗe aan ka juulɗo e aduna, te ñalawma darnga Alla waɗanma neema duumiiɗo e duumongol cay nder Aljanna.

Mbele diine lislaam ko diine yimɓe heeriiɓe, wolla leñol?

Lislaam woni diine Alla wonan´de denndaagal yimɓe, ɓurondiral e diine he wonan´de gooto e dow goɗɗo alaa so wonaa e kulol Alla, e gollal moƴƴal, te ko yimɓe fof poti heen.

Holno yimɓe nganndirta gooŋɗugol nulaaɓe, yo jam e kisal Alla won e maɓɓe?

Yimɓe na nganndira gooŋɗugol nulaaɓe e boli limtinɗi na jeya e majji:

Won´de hakkillaaji e tagiraaɗe kisɗe na njaɓa ko nulaaɓe ngaddi e goonga e peewal, hakkillaaji ceedo moƴƴugol mum, te mbo wona nulaaɓe waawa addude yeru koɓe ngaddi ko.

Won´de ko nelaaɓe ɓe ngaddi ko ino heen moƴƴugol diineeji yimɓe e

aduna mumen, e peewal fiyakuuji maɓɓe mahgol pinal maɓɓe e deengol diineeji kam e hakkilaaji maɓɓe e jawɗeele e guri maɓɓe¹.

Won´de nulaaɓe ɓee (yo kisal won e maɓɓe) ɓe ɗaɓɓata e yimɓe ɓee njoɓdi e koɓe kollataɓe faade moƴƴere e peewal, kono ɓe padata njoɓdi maɓɓe ko e joommum en.

Won´de ko nulaaɓe ɓee ngaddi ko ko goonga e yananeede jillondirta e mum sikke, woorondirta te waylotaako, kala annabi garɗo gooŋɗinat annabaaɓe adiiɓe ɗum ɓee o nodda e yeru koɓe nodduno ko.

Won´de Alla na wallita nulaaɓe ɓee yo kisal won e maɓɓe e kaawisaaji laaɓtuɗi, kam e geɗe lohnooje poolooje ɗe Alla doknat e juuɗe maɓɓe, mbele eɗe ngona seedeeji goonga won´de koɓe nulaaɓe immoraade to Alla. Ɓuri mawnude e ɗeen geɗe lohnooje ɗe annabaaɓe tottano ko geɗal nulaaɗo cakkitiiɗo o muhammadu yo allo juuli e dow muh o hisno ɗum totta, ngaal woni deftere Alla¹ teddunde nde .

Hol ko woni ALQuraana tedduɗo O?

Alkuraan tedduɗo o woni deftere Alla jom bin´ɗe, ko haala Alla ka maleyka jibriilu yo kisal Alla won e mum jippini e nulaaɗo muhammadu , nani e ndeen deftere kala ko Alla waɗɗini e yimɓe andude ɗum gila e Alla e maleykaaji mum e defte mum e nulaaɓe mum kam e ñalawma darnga, e hoddiro moƴƴo ngo e bon´ngo ngo.Nani e ndeen deftere dewe Alla baɗɗiiɗe ɗe, kam e geɗe karminaaɗe ɗe ngannduɗa ino waɗɗi reentaade ɗe, ina heen kadi jikkuuji ɓurɗi ɗi e ñingaaɗi ɗi, e kala ko yowitii e geɗe diine yimɓe e aduna maɓɓe, e laakara maɓɓe , Ko nde deftere lohnunde, Alla dartiima yimɓe nde ɓe ngaddata yeru mayre, ko nde reenaande haa ñalawma darnga, e ɗemngal ngal nde jippina, hay alkulal gootal ustaaki e mayre, konoon ne hay helmere wootere waylaaki e mayre.

Ko woni daliilu¹ ummital e hasboore?

Wadde a yi'aani leydi e ndi woni maayndi hay nguurndam ngootam ala naandi, so tawi ndiyam jippiima e mayri ndi seeko, ndi fuɗna e kala puɗooje beytiiɗe, ayno guurnuɗo ndiin leydi na hattani wuurtinde maayɓe.Ayno oon takɗo neɗɗo e toɓɓere ndiyam koyɗam na hattani nde o ummitinta ɗum ñalawma darnga, o ñaawa ɗum, o yoɓa ɗum njoɓdi ɓurndi timmude, so tawi ko golle moƴƴe o golluno o yoɓee njoɓdi moƴƴiri, ko noon so tawi ko golle bonɗe o daña njoɓdi bone ndi.Ayno takɗo asmanuuji e leydi e koode na hattani ruttude tagoodi neɗɗo o ; sabu ruttude tagoodi neɗɗo o laawol ɗimmol ɓuri newaade e takde asmanuuji e leydi.

Holko woodata ñalawma darnga?

Joomiraawo jom mangu ngu maa ummitin tagoore nde e genaale mu´en, refti o ñaawaɓe e golle maɓɓe, kala piɓɗo gooŋɗini nulaaɓe ɓee o naanna mbo aljanna, jom neema duumiiɗo mbo neɗɗo waawa miijaade sabu mawnugol makko, kala jedduɗo (heeferini) o naanna mbo jeyngol ngol leɓte duumiiɗe ɗe neɗɗo waawa miijaade. So tawi neɗɗo naati aljanna wolla jeyngol oon maayata cay, ko o duumiiɗo ñiiɓnaaɗo e neema , wolla e leɓte.

So tawi neɗɗo o yiɗi naatde e lislaam ko holɗuum o gollata,

Mbele won mbummbayuuji² ɗi o waɗɗi yo golluɗi, wolla na waɗɗina e yimɓe nde ɓe jamirta mbo?

So tawi neɗɗo o andi won´de lislaam woni diine goonga o, te kammbo woni diine joomiraaɗo jom binɗe, na waɗɗo e makko nde o yaawnoto o naata e lislaam, sabu jom hakkile so goonga laaɓanii ɗum, na waɗɗi nde o yaawnoto fa´ade e oon goonga, te o fiyaaku leeltintaake.Kala muuyɗo¹ naatde e lislaam oon ala mbummbayuuji toɗɗaaɗi baɗɗiiɗi mbo tottirde ɗi, te waɗɗaaki e haygooto e tagoore nde hawrata heen, kono noon so waɗi juulɗo tawtoraaɗo, wolla woni e nokku ɗo juulɓe kawrata, ɗuum ko moƴƴere e dow moƴƴere, so ɗuum ala yonii mbo tan nde o wiyata: (ashadu an laa'ilaaha illallaahi , wa ashadu anna muhammadan rasuulul laahi )³ o wona gannduɗo ko nɗiin konngi pirti, gooŋɗinɗo ɗi, ko e ɗuum o wonata juulɗo, refti o jannga keddiiɗe e ñaawooje lislaam seeɗa seeɗa, haa o waawa daranaade ko Alla waɗɗini ko e makko.

---